Zašto su neki oblaci bijeli, a drugi tamni?

Oblaci su jedan od najpoznatijih simbola vremena, ali njihova boja može otkriti mnogo o vremenskim uvjetima. Bijeli oblaci često signaliziraju lijepo vrijeme, dok tamni oblaci najavljuju kišu, oluju ili promjenu u atmosferi. No, što zapravo uzrokuje razliku u boji oblaka? Pogledajmo znanstveno objašnjenje ovog fascinantnog fenomena.

Što čini oblake bijelima?

Oblaci su sastavljeni od milijuna sićušnih kapljica vode i/ili kristala leda koji lebde u atmosferi. Kada Sunčeva svjetlost prolazi kroz oblake, svjetlost se raspršuje na kapljicama. Budući da su te kapljice vrlo male i otprilike iste veličine, one raspršuju svjetlost u svim smjerovima, uključujući sve boje vidljivog spektra (crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, indigo, ljubičasta).

Kombinacija svih tih boja daje bijelu svjetlost, zbog čega oblaci izgledaju bijelo kada su dovoljno tanki i propuštaju puno svjetla.

Zašto oblaci postaju tamni?

Tamni oblaci nastaju kada se u njima nakupi više kapljica vode ili kristala leda. Evo kako to funkcionira:

  1. Gustoća oblaka
    Kada oblaci postanu gusti i puni vlage, njihove kapljice vode ili kristali leda počinju apsorbirati i raspršivati više svjetlosti. Umjesto da svjetlost prolazi kroz oblak, ona se zadržava unutar njega ili raspršuje na sve strane. To uzrokuje da donji dio oblaka izgleda tamniji.
  2. Debljina oblaka
    Što je oblak deblji, manje svjetlosti prolazi kroz njega. Gornji dio oblaka i dalje može biti izložen Sunčevoj svjetlosti i izgledati svjetliji, dok donji dio ostaje u sjeni, stvarajući iluziju tamnog oblaka.
  3. Kut Sunčeve svjetlosti
    Kada je Sunce nisko na nebu, svjetlost dolazi pod manjim kutom, pa oblaci mogu izgledati tamniji. Ovo je osobito vidljivo tijekom zalaska sunca ili u sumrak.

Boja oblaka ovisi o njihovoj debljini, gustoći i sposobnosti raspršivanja svjetlosti. Bijeli oblaci signaliziraju da je svjetlost neometano raspršena kroz male kapljice vode, dok tamni oblaci ukazuju na veće nakupine vlage koje apsorbiraju i zadržavaju svjetlost. Sljedeći put kada pogledate nebo, obratite pozornost na boju oblaka – ona može otkriti puno o tome što vrijeme priprema za vas! ☁️

Donosimo još

Jeste li znali? Led na Antarktiku je na dijelovima debeo i do 4 kilometra.